Crkve i crkvice Staroga Grada



Duga je povijest Staroga Grada. Naselje na ovome mjestu postoji još u pretpovijesti a u pisanu povijest ulazi 384. g. pr. Kr. kada kolonisti s grčkog otoka Parosa utemeljuju polis (grad-državu) Faros.
Najslavniji je njegov antički stanovnik, vojskovođa Demetrije, kratkotrajni vladar ilirske države i saveznik moćnog Hanibala iz Kartage. Nakon Demetrijevog poraza 219. godine pr. Kr., grad je podložan Rimu i takav ostaje sve do kasne antike. Brojni su spomenici koji svjedoče o burnoj antičkoj prošlosti grada i susreću se, osim u muzejima, na mnogim točkama u šetnji starom gradskom jezgrom.
Srednjovjekovna povijest započinje dolaskom Slavena –Hrvata u VII./VIII. st. Nasljedujući antičku tradiciju sjedište je srednjovjekovne Hvarske biskupije, ali se osnutkom Novoga Grada, današnjeg Hvara, 1278. godine biskupija i uprava seli, a stari Hvar (Faros, Pharia) dobiva ime koje do danas nosi – Stari Grad.
U renesansi je ladanjsko naselje hvarskih plemića, od kojih ga je jedan – Petar Hektorović, pjesnik i graditelj duboko obilježio. Barokno XVII. i XVIII. st. dalo je pečat većini crkava i gradskih kuća, a XIX. st., kada je Stari Grad bio luka s velikom flotom vlastitih jedrenjaka, formiralo je gradsku obalnu frontu. U XX. stoljeću, obilježenom ratovima i iseljavanjem, grad se okrenuo turizmu i to je danas, uz vinogradarstvo i maslinarstvo, glavna privredna grana.
Ova 24 stoljeća pisane povijesti ostavila su vidljive tragove u urbanom tkivu Staroga Grada, te je šetnja gradom i okolicom jedinstven susret s prošlošću. Od brojnih malih trgova Staroga Grada, najslikovitiji je Škor. Gotovo kao kazališna kulisa (što i jeste tijekom ljetnih kulturnih događanja), ovaj je trg formiran nakon što je u XVII./XVIII. st. nasuta pličina u kojoj je bilo brodogradilište, a po kojemu je dobio ime (škor od škver, dalmatinski= brodogradilište). Pučke kuće sa slikovitim luminarima (krovnim prozorima) i za Dalmaciju tipičnim sularima i skalinadama (kamenim terasama sa stepeništem) zatvaraju nepravilni prostor u kojem živi mitska Dalmacija.
Trg sv. Stjepana pred istoimenom župnom crkvom, nekadašnjom prvom hvarskom katedralom, najznačajniji je javni prostor Staroga Grada. U prošlosti su se ovdje izricale presude i sklapali ugovori a danas je, nakon preseljenja dnevnih ritmova stanovnika i gostiju na Rivu, postao oaza tišine i kontemplacije.
Crkva sv. Stjepana je barokna građevina, čija je gradnje započela 1605. godine nakon što je srušena stara katedrala i biskupski dvor.
Glavni portal, a vjerojatno i pročelje, sagradio je znameniti majstor iz Korčule Ivan Pomenić, graditelj današnje katedrale u Hvaru. Domaći su majstori gradili crkvu a iznutra su je ukrašavali oltarima i oltarnim slikama umjetnici iz Venecije.
Zvonik je iz 1753. godine, a njegovi temelji i prizemlje sagrađeni su od velikih kamenih blokova uzetih iz antičkih gradskih zidina, o čemu govori i natpis nad ulaznim vratima zvonika.
Na prvoj loži zvonika uzidan je kameni reljef rimskog broda iz II. st. antički spomenik, krilati Erot, iz istog vremena, na južnom je dijelu trga. Ovo je ulomak rimskog nadgrobnog spomenika – krilati Erot u rukama drži grozd i baklju okrenutu prema dolje, a pod njim su ptice zagrobnog svijeta.
Ranokršćanska Crkva sv.Ivana iz V./VI. s figuralnim mozaicima doživjela je brojne promjene tijekom ranog srednjeg vijeka, a njena blizanka – crkva sv. Marije, s južne strane, sačuvana je tek u temeljima.
Ukrug crkve su ostaci gradskih zidina Farosa te kuća i ulica antičkog grada iz IV. st. pr. Kr. Tu su bila i istočna vrata grada iz kojih se nekada, kao i danas, izlazilo u veliko plodno polje – antički Ager.
Crkva sv. Lucije ostatak je nekadašnjeg ženskog dominikanskog samostana spaljenog od Turaka 1571. godine.
Nad ulaznim vratima je kamena skulptura Krista iz XV.st. Sačuvan je običaj paljenja velike vatre pred crkvom na blagdan svetice – 13. prosinca i darivanje djece darom skrivenim u čarapi.
Crkva bratovštine starogradskih mornara i ribara, crkva sv. Nikole, (iz XIV. st, proširena krajem XV. st.) čuva zavjetne slike i uspomene na preživjele brodolome. Na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca pred njom se još uvijek svake godine u ognju žrtvuje stari brod, vjerujući u milosrđe ovog sveca zaštitnika pomoraca. Izuzetna je umjetnina u crkvi drveni pozlaćeni oltar iz 1612. godine, rad venecijanskog drvorezbara Antonija Porrija.
U neposrednoj blizini Hektorovićevog Tvrdalja je crkva sv. Roka nebeskog zaštitnika Staroga Grada (16. kolovoza je velik procesija i fešta njemu u čast).
Crkva je iz XVI. st. u baroku (1783.) dodan joj je zvonik na preslicu, a u XIX. st. izgrađene su stepenice i tada je pronađen mozaički pod rimskih termi, o čemu govori uklesani natpis.
Nasuprot crkve je ulaz u dio Tvrdalja namijenjen u Hektorovićevo doba siromasima i putnicima. Tvrdalj Petra Hektorovića (1487. – 1572.), s ribnjakom i golubinjakom nad njim, najpoznatija je građevina Staroga Grada.
Ovaj renesansni pjesnik gradio ga je cijelog svog dugog života i bio mu je jednako značajan kao i književno djelo.
U njemu je ostvario ideju mikrokozmosa – malog, zatvorenog svijeta u kojem prostor za život imaju sva božja bića – ribe, ptice, bilje i ljudi (on, njegovi prijatelji, sveta žena, putnici i siromasi!). Tvrdalj je i kamena knjiga – Hektorović je uklesao više od dvadeset kamenih natpisa na latinskom, talijanskom (na talijanskom samo jedan – vlastiti životni moto: Fede e realta o quanto e bella! – O koliko je lijepa vjera i stvarnost!) i na hrvatskom jeziku.
Šetnja labirintom ulica i uličica stare gradske jezgre neprekidno je otkrivanje okamenjene prošlosti Staroga Grada.
Srednja ulica ili po starogrojski Srinjo kola žila je kucavica Staroga Grada– nekadašnje trgovačko središte.
Iza visokih zidova skrivaju se romantični dvori, a u prizemljima kuća rimski mozaici, od kojih je jedan dostupan pogledu u Galeriji Moria. Kuća s dvorom (kamenim dvorištem) pjesnika Hanibala Lucića skriva se u Biskupiji.

U srednjovjekovnom predjelu Šiberiji (ime je taj predio dobio po Sibiru, Siberii, zbog zimske hladnoće koju tu donose istočni vjetrovi) krije se minijaturni trg sa skulpturom Ranjena (1921.) starogradskog kipar Jurja Škarpe. Proširenje Ulice Petra Zoranića prema obali, s kućama- kulama iz 16. st., prodor je srednjovjekovne jezgre na obalu XIX. stoljeća.
I napokon, nedavno obnovljeni park Vorba (ime Vorba, Varba, Vrba) dobio je po izvoru vode na istočnom kraju parka koji se spominje još 1331., a danas je taj izvor obrubljen kamenim krunom iz 1892. godine) kojeg okružuju kanali, a povezuju mostovi, mirna je oaza hlada na dnu stare luke.





22.06.2017.

VOZNI RED BRODOVA I KATAMARANA

Vozni red brodova i katamarana na otok i sa otoka Hvara možete pogledati u nastavku.

22.06.2017.

TAXI USLUGE

Kontakte TAXI koncesionara na području Staroga Grada možete doznati ovdje.

16.06.2017.

VOZNI RED AUTOBUSA

Vozne redove autobusa na otoku Hvaru za period od 16.06. - 01.10.2017. možete provjeriti u nastavku.
Share |