Tragom utemeljitelja grada Farosa (Hrvatska)

Pod pokroviteljstvom g. Stjepana Mesića, predsjednika Republike Hrvatske, i pod vodstvom dr. Branka Kirigina u svibnju 2003. s kulturno-znanstvenom ekspedicijom od jadranskoga grada Farosa do egejske Parikie i natrag plovi i skupina stanovnika otoka Hvara.

U središtu pozornosti kulturne javnosti ovih dana opet se našao grad Faros – najstariji grad u Hrvatskoj – koji su na mjestu današnjega Staroga Grada na otoku Hvaru utemeljili jonski Heleni s egejskog otoka Parosa na početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Antički Faros bio je samostalan polis (grad/država) gotovo četiri stoljeća, sve dok u Augustovo doba nije potpao pod vlast Rima.
Značenje Farosa i danas je golemo ponajprije zato što je u tom gradu »kamena kolijevka prve pisane riječi na tlu Hrvatske«, kako ističe kulturolog prof. Nikša Račić, i zato što je utemeljenjem toga grada prvi put u naše krajeve uveden demokratski ustroj društva i što su tada uspostavljeni prvi diplomatski odnošaji i međunarodne veze između jadranskog grada/države Farosa i antičkih gradova/država u Egeji.
Osim toga, kako ističe arheolog dr. Nenad Cambi, »treće civilizacijsko dostignuće koje su Grci donijeli u naše krajeve jest uređenje gradu pripadajućeg zemljišta«, što znači da je s gradom Farosom na našem Jadranu počela i urbana civilizacija i stvaranje kulturnog krajolika oko grada, o čemu svjedoči najstariji katastar u faroskoj chori, današnjem središnjem otočkom polju.
Sve te vrijednosti iz antičkog doba utkane su u temelje europske kulture i sada su nezaobilazne sastavnice uljudbe i kulture u Hrvata, pa tu baštinu moramo sami zaštititi i brižno čuvati za buduće naraštaje jer – upozorava arheolog dr. Branko Kirigin – »Grci neće opet doći!«
Najavljena kulturno-znanstvena ekspedicija trebala bi pridonijeti oživljavanju bogate kulturne baštine i potaknuti obnavljanje veza između dvaju otoka, odnosno dvaju gradova: jadranskog Farosa (St. Grada) i egejske Parikie, glavnog grada na otoku Parosu. U ekspediciji, koju će predvoditi dr. Kirigin, sudjeluje skupina sadašnjih stanovnika otoka Hvara koji će jedrenjakom »Besa« ploviti trima morima – Jadranskim, Jonskim i Egejskim – kuda su prije gotovo 2400 godina plovili Stari Grci koji su utemeljili grad Faros, što je posebice važno jer se uz taj grad vezuje i početak pomorske povijesti na istočnom Jadranu.
Nakon isplovljavanja iz luke antičkog Farosa, tj. iz današnje Gradske luke Starog Grada, jedrenjakom će se zaputiti prema gradu Hvaru i Palagruži (Diomedovom otoku) a zatim preko Jadrana do poluotoka Gargana i uz talijansku obalu do Krfa (Alkinojeva otoka), pa oko Peloponeza i kroz tjesnac između otoka Kitere (rodnog mjesta Afrodite) i rta Malea prema kikladskom otoku Parosu. Tu će se domaćinima predstaviti otok Hvar, njegovi ljudi i običaji, kuhinja, vina, posebice darovati sadnice vinove loze i masline, te organizirati razne priredbe, recitali, video projekcije, predavanja i izložbe o našem otoku, a za boravka na grčkom otoku razgledat će se najznačajniji arheološki lokaliteti i brojne crkve i samostani te kave najčuvenijeg grčkog mramora u blizini Marpisse, a zatim će se posjetiti i obližnje kikladske otoke.
Na povratku iz Parikie plovit će se prema rtu Sunion gdje je znameniti hram Posejdona, građen od paroskog mramora, potom Korintskim zaljevom do Delfa i dalje do otoka Itake, postojbine Odiseja. Plovidba će se nastaviti uz albansku obalu s pristajanjem u luke Dirahiona (Drača) i Lissosa (Lješa) koje su imale neke veze s gradom Farosom, a zatim prema Dubrovniku, uz Elafitske otoke i Korčulu do otoka Hvara.
Po zamisli dr. Kirigina ekspedicija od Farosa do Parikie, s plovidbenom rutom dugom oko 1400 nm i sa zadržavanjem desetak dana na egejskom otoku, trajala bi mjesec dana, a povratak u luku antičkog Farosa simbolično bi podsjetio na uplovljavanje helenskih doseljenika koji su utemeljili grad Faros, najstariji grad na tlu Hrvatske.

Napisao Mirko Crnčević
Na grčki prevela Livia Fadić