svibanj 2003. godine
PONOVNO NAKON 24 STOLJEĆA
TRI MORA - DVA OTOKA - SREDOZEMLJE
Antički grad Faros -današnji Stari Grad na otoku Hvaru- najstariji je grad u Hrvatskoj. Utemeljili su ga 385/4. godine pr. Kr. stanovnici grčkog otoka Parosa u Egejskom moru, rodnom mjestu pjesnika Arhiloha i kipara Skopasa. Faros je postojao kao samostalan grad/država (polis) gotovo četiri stoljeća, odnosno sve do dolaska pod rimsku vlast koncem stare ere. Nedavno su poduzeti koraci da se - na obostrano zadovoljstvo - obnove veze između ova dva otoka, udaljenih međusobno oko 700 nm. Ekspedicija bi s čuvenim jedrenjakom Besa iz Starog Grada krenula do Parosa, odnosno Paroikie, glavnog grada Parosa.
Članovi ekspedicije su: Branko Kirigin, arheolog i vođa ekspedicije koji je u nekoliko navrata boravio na Parosu i gdje je uspostavio kontakte s tamošnjim arheolozima i s stanovnicima na otoku, Aldo Čavić, ravnatelj Centra za kulturu Starog Grada, kapetan Dean Roić iz Hvara te dipl. ing. Ante Žuljević, znanstveni novak Laboratorija za bentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Andro Tomić, vinar iz Jelse i Darko Šoša, slikar iz Hvara. Ekspediciju će pratiti i ekipa HTVa koju vodi naš poznati istraživač i alpinist Stipe Božić. Plovidva bi trajala oko mjesec dana.
1.
Rekonstrukcija puta kojim su prije oko 2400 godina Parani došli na 700 nm udaljeni
Hvar, projedrivši preko triju mora: Egejskog, Jonskog i Jadranskog.
2. Uspostavljanja ponovnih susreta dvaju otočkih zajednica.
3. Prezentacije dostignuća otoka Hvara stanovnicima Parosa (knjige i
ostale publikacije, plakati, video, umjetničke slike, predavanja, hvarske rukotvorine,
zatim prezentaciju hvarske kuhinje, hvarskih vina i drugih produkata s našeg
otoka i sl.)
4. Sadnja hvarske masline (oblice) i vinove loze (moli plavac, bogdanuša
i kuč) na Parosu.
5. Utvrditi sličnosti i razlike između dviju otočkih zajednica.
6. Pored upoznavanja lokalnih prilika na Parosu, želimo ponuditi Paranima
da organiziraju vlastitu ekspediciju na Hvar te da se na taj način uspostave
čvršće veze između dva otoka.
Ekspedicija
s ovakvim ciljevima dosad nije ostvarena.
Pokrovitelji ekspedicije su gospodin Stjepan Mesić, predsjednik Republike
Hrvatske, gospodin Visko Haladić gradonačelnik Staroga Grada, gospodin
Konstantinos Argousis gradonačelnik Parikije, na otoku Parosu.
Iz Starog Grada bi se krenulo 01. 05. 2003. godine do grada Hvara, a potom do Palagruže (Diomedov otok) odakle do Vieste na poluotoku Garganu gdje je također antičko svetilište. Iz Viesta bi se potom jedrilo do Barija, a odatle do Otranta - važnoj točki antičkih pomoraca. Iz Otranta bi se prešao Jonski moreuz i jedrilo do Krfa, antičke Kerkire - Alkinojeva otok - glavne stanice antičkih i srednjovjekovnih pomoraca na putu za Jadran. Iz Krfa bi se preko otoka Leuke, Itake, Kefalonije i Zakinta plovilo do Pilosa, Nestorovog grada na obali Mesenije na zapadnom Peloponezu. Od Pilosa bi se plovilo do rta Tianaron gdje su poznata svetišta i jedno od ulaza u Had, a potom do moreuza između otoka Kitere - rodnog mjesta Afrodite - i rta Malea također poznatog po svetištu Posejdona. Odatle bi se plovilo do otoka Melosa, znamenitog po opsidijanu i po kipu Venere, a od Melosa pored otoka Sifnosa do Parosa, odnosno Parikije, glavnog grada na otoku. Predviđeno je se taj put traje desetak dana. Opisana plovidba je jedan od dva moguća plovna puta između Hvara i Parosa.
Na
samom Parosu, gdje su nam
domaćini gradonačelnik Konstantinos Argousis i Dr. sc. Demetrius Schilardi,
direktor parskog Arheološkog instituta, boravili bi također oko desetak dana.
Paros se nalazi u srcu Egejskog mora, i kao što je Hvar okružen otocima, tako
je i Paros okružen Kikladima. Znamenit po mramoru, najbjelijem i najprozirnijjem
na svijetu, s kojim su sagrađeni dijelovi neki od najljepših hramova po Grčkoj.
Manji od Hvara za oko 100 km2 , danas broji oko 8000 stalnih stanovnika (Hvar
oko 11.500). Vulkanskog je porijekla, okrugao, brdovit i plodan otok s dosta
izvora pitke vode. Stanovnici se uglavnom bave ribarstom i poljoprivredom, a
u novije vrijeme (od 70-tih godina) i turizmom.
Planira se da se detaljniji pregled Parikije te da se s Besom obiđe otok i pripadajuće
otoke: Andiparos, Despotiko, Saliagos, gdje su otkriveni najraniji pretpovijesni
ostaci na Egejskom moru, te glavne mjesta na samom Parosu: Naussa, Marpissa
u čijoj se u blizini nalaze kave najčuvenijeg mramora u Grčkoj, te luku Pisso
Livadi, Logaras, Dryos, Pirgaki. i Alyki. Po samom otoku obišla bi se i neka
sela te najznačajniji arheološki lokaliteti, crkve i samostani koji je na otoku
jako puno.
Iz Parikije bi se krenulo prema rtu Sunion gdje je zameniti hram Posejdona, dijelom građen od parskog mramora. Odavde bi se krenulo ka Korintskoj prevlaci, a od tamo prema luci Itei i Delfima, Apolonovom svetilištu koje je odredilo Paranima da nasele Hvar. Iz Delfa bi se plovilo Korintskim zaljevom do Itake, postojbini Odiseja. Od Itake bi se krenulo prema Krfu a potom albanskom obalom Jadrana, gdje bi se obišle luke Orika, Dirahiona (današnji Drač) i Lissosa (današnji Lješ) koji svi imaju neke veze s Farosom. Iz Lissosa bi se krenulo prema Boki kotorskoj, odnosno Risnu, sjedištu kraljice Teute koja je zajedno s Demetrije Faroskim upravljala ovim dijelom Jadrana u 3. st. pr. Kr. Zatim bi se plovilo našom obalom prema Dubrovniku, Orebiću i Korčuli do Hvara. Ova etapa plovidbe trajala bi također desetak dana. Ovaj plovni put je drugi mogući put kojim su Parani došli na Hvar.
U slučaju uspješnog pothvata, planiraju se u dogledno vrijeme ostvariti još dvije ekspedicije. Jedna bi bila odlazak na Lampeduzu, otoka između Sicilije i Afrike, gdje su se u 19. stoljeću Hvarani naselili prvenstveno radi izlova i trgovine ribom, i druga koja bi bila na tragu plovidbi poznatog hvarskog znanstvenika, putopisca i nautičara Jurja Carića, porijeklom iz Svirača.
Dodatne
informacije možete dobiti na slijedećoj adresi:
Prof.
Aldo Čavić, direktor, Centar za kulturu,
Bijankinijeva 3
21460 Stari Grad, otok Hvar
tel.: (00385 21) 765 910
e-mail: czk-stari-grad@st.htnet.hr
dr. sc Branko Kirigin
e-mail: branko.kirigin@st.hinet.hr
