PETAK, 28. svibnja 1999.
 

Dvorana hotela "Arkada"

12.00

RAZGOVORI O PREDSTAVAMA
 

Kazališna dvorana Staroga Grada

18.00

KAZALIŠNA GRUPA
VIKTORA CARA EMINA, RIJEKA

Siniša Posarić:
JA SAM LUD I NIŠTA MI NE MOŽEŠ

20.30

GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA

Georges Feydeau:
HORTENZIJA JE REKLA...
BAŠ MI SE FUĆKA

22.00

KAZALIŠTE "MARIANI", PLOČE

Kalman Mesarić:
GOSPODSKO DITE

23.30

FOLKLOR "MIŠNJICE"
DRAMSKA GRUPA ŽRNOVO

U ŽRNOVU SMO
(po romanu Djeca Božja Petar Šegedina)


 



GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA,
Požega

Georges Feydeau:
HORTENZIJA JE REKLA...(BAŠ MI SE FUĆKA)

Redatelj: Vladimir Gerić
Pomoćnica redatelja: Franka Perković
Scenografkinja i kostimografkinja: Ivana Bakal Kristić

Uloge tumače:
BRZOMETNIĆ.....Branko Lehner
MARCELLINA, njegova žena.....Milica Nemeth Panežić
HORTENZIJA.....Ines Bojanić
IVIĆ.....Ivan Petar Marjanović
HADRIJAN.....Edvard Cucek
MALČIKA.....Jasmina Radan
LUCKA NORČIĆ.....Ankica Ivanković
LUDOLJUBIĆ.....Alen Kekić
DIVOJARIĆ.....Klaudio Perutka

Gradsko kazalište Požega od svojih početaka 1995. godine njeguje tradiciju kazališnog amaterizma u Požegi. To znači da su se brojni daroviti građani generacijama izmjenjivali pod raznim imenima i pod različitim oblicima davali svoj doprinos neprekinutoj tradiciji kazališta u Požegi.
 I ove, četvrte godine rada Gradsko kazalište Požega nastavlja s vraćanjem zlatnih glumačkih dana požeškom amaterizmu šezdesetih godina. Ove godine rezultat tih nastojanja su dvije po svemu različite predstave.
 "Hortenzija je rekla...Baš mi se fućka!" G. Feydeaua, nastavlja kratku tradiciju da s zrelijim glumačkim ansamblom radi profesionalni redatelj, stvarajući tako ne samo predstavu, nego i pedagoški odgajajući glumce u kazališnom smislu.
 Potuno drugog načina rada, ali i kazališne estetike je predstava Srednjoškolske kazališne družine "Tko će sve to pojesti", mlade zagrebačke autorice Ane Tonković.
 Ovo je kazalište godine 1997. i 1998. sudjelovalo na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera s predstavama "Povratak" Srđana Tucića i "Ljubavi George Washingtona" Mire Gavrana. Milica Nemeth Panežić za ulogu supruge u "Ljubavi Georgea Washingtona" proglašena je najboljom ženskom ulogom prošlogodišnjeg 38. Festivala.
 

ANKETA

Predstava je izvedena do savršenstva. Glumci izvanredno barataju tekstom i pokretima.
Tonko Ivičević Bakulić

Bilo je dobro, radnja je odlična, predstava je odlično odigrana.
Božidar Grančić

Predstava mi se sviđa, glumci su odlični.
Renato Vrančić

Odlično je. Je tako da je lipo?
Vinka Dragičević

Predstava je odlična, svi su dobri. Isplatio im se je uloženi trud.
Ivanka Crnković, glumica iz Donjeg Vidovca
 

Razgovor s povodom:

Maja Žepčević - Matić, ravnateljica Gradskog kazališta Požega:
 
- Gradsko kazalište četvrti put sudjeluje na smotri u svoje 4 godine postojanja, što je znak da se biraju najbolja sredstva kako bi se postigla kvaliteta i razvio kazališni amaterizam u Požegi, gradu duge kazališne tradicije. U ovoj predstavi se radilo sa profesionalnim redateljem što je dalo sjajnu kombinaciju profesionalne logistike i glumaca amatera. kroz ove četiri godine oni su puno naučili, usavršili se, primjer za to je lanjska nagrada za najbolju žensku ulogu našoj glumici Milici Nemeth Panežić.
 Nije presudna škola ni akademija već požrtvovnost, amaterska iskrenost i dobri učitelji. Za većerašnju izvedbu moram reći da nisam zadovoljna. Mislim da su u nastavku malo pali.


KAZALIŠTE "MARIANI", Ploče

Kalman Mesarić: GOSPODSKO DITE

Redatelj: Mario Miszmer
Scenograf: Damir Bonjeković
Tehničko osoblje: Dalibor Granić, Jerko Puljan

Igraju: Mate Žderić, Mirela Penava,
Toni Krilić, Jasna Šetka, Tanja Morić,
Nino Morić, Jure Klinac, Nikša Strbić
 

Kazalište "Mariani" nastalo je 1990. godine. Broji 15 stalnih i desetak povremenih starijih glumaca, te dvadesetak mlađih članova. Osim sekcije za odrasle ima dječju grupu.
 Odrasli su do sada izveli šest predstava, isključivo komedija, od kojih su njih pet bile praizvedbe. U kombinaciji sa starijima, "klinci" su izveli dvije dječje predstave i četiri blagdanske.
 Sa ekološkom predstavom "Ciplić iz Neretve" Mariani su bili učesnici 37. Festivala hrvatskih kazališnih amatera u Murteru, te 36. Festivala djeteta u Šibeniku s dječjom predstavom "Bajka o znakovima".
 Svoju aktivnost su proširili i na estradne daske, kao prateće scenske grupe pjevača i glazbenih grupa. Nastupili su na dva Festivala (Melodije hrvatskog juga, Opuzen i Karneval fest u Splitu) i na oba odnijeli prve nagrade za scenski nastup.
 

ANKETA

Nasmijali smo se, a sada idemo! Nismo mi za ozbiljne predstave.
Magda i Andrea

Baba je izvanredno odigrala svoju ulogu. Originalno. I ostali su dobri.
Antonela Lupi

Ostala sam bez teksta. Odlično je, a Baba je super.
Suzana Šoljan

Predstava i gluma, sve je skupa odlično.
Ana

Kad bi ja komentirao predstavu, neki bi to krivo svatili. Meni članovi žirija uvijek prije završetka kažu kako će to otprilike proć, ali da ne smim nikome govorit. Napiši ti samo nešto tipa dobro je, nije loše i rec da je to reka Bariša Sušić
(Anonimni gledatelj, ime poznato uredništvu)

Ja sam tako gladan. Super je.
Leon Lazaneo

Gluma je bila dobra, bilo je zabavno. Pokazuje stvarni život u Zagori. Glumci su nam to savršeno dočarali.
Jadranka


FOLKLOR "MIŠNJICE" DRAMSKA GRUPA ŽRNOVO,
Žrnovo

U ŽRNOVU SMO
(po romanu Petar Šegedina "Djeca božja)

Redatelj: Andrija Biliš
Scenograf: Andrija Biliš
Tehničko osoblje: Andrija Biliš, Doni Biliš

Glume: Ines Peručić, Ante Brčić, Paulina Laus, Vjeko Curać,
Paval Šain, Denis Cebalo, Saša Skokandić, Dora Mikelić,
Mari Duhović, Tereza Curać, Barbara Matulović,
Vesela Šegedin, Marija Plazonić, Maja Skokandić, Jakša Brčić
 

Prvi uspjeh ova grupa postiže 1978. godine s predstavom "Mi kuneji" (govori se o legendarnom posljednjem žrnovskom pastiru Nikoli Grbinu, a tekst je preuzet iz govorne tradicije Žrnova). Narednih godina slijede predstave: 1979. "Tovar gre", 1982. "Zadnji krnoval", 1984. "Cvrčak i mrav", 1985. "Bajka o ribaru i ribici", 1995. "Lopov u selu", 1996. "Mali stakan".
 Sve ove predstave su igrane na festivalima kazališnih amatera Hrvatske. Bilo je nagrada, poziva i nastupa na festivalima profesionalnih kazališta (Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre, Dani satire u Zagrebu i t.d.).
 S ovom predstavom grupa se ponovo vraća scenskim adaptacijama romana i novela Petar Šegedina.
 

ANKETA

Najbolja, najkvalitetnija i najoriginalnija. Moram naglasiti i najzdravija do sada, a sve sam gledao.
Zoran Žbore

Nisu loši, djeca su vrlo talentirana.
Tonči Bojanić

Dobri su. Za svoj uzrast, vrlo dobri.
Zdravko Bojanić

Nekolicina djece je glumački bolja nego velik broj profesionalaca.
Siniša Brajčić, glumac iz Visa
 

Natuknice iz razgovora sa režiserom predstave Andrijom Bilišem:

 Ja sam već pet godina u mirovini, a već dvije godine radim s ovom djecom. Najvrjednije od svega mi je naše druženje.
Ovom predstavom nastavljam druženje s njenim autorom i sve više mi je žao što vrijeme odmiče, što više nije među nama. Kroz ovaj rad ja ga apsolviram.
 
 Sretan sam zbog prvoklasne publike.
 
 

Nazad na kulturu