PRVI OKRUGLI STOL

Drugog dana Festivala, a za prvim Okruglim stolom, članovi  festivalskog stručnog povjerenstva bili su blagoglagoljivi. Zasigurno  je te kritičare bez dlake na jeziku, oraspoložilo ono što su sinoć imali prilike vidjeti u starogradskoj kazališnoj dvorani na kojoj su nastupili naši sunarodnjaci iz Pertha, istarske vile i glumčine iz Kastva i daruvarski Česi.
 Razgovore je otvorio, kako to i priliči, voditelj Okruglog stola Dalibor Foretić koji je kazao:
- Za mene je ovo jedna od najljepših kazališnih svečanosti u Hrvatskoj. Ovakvi razgovori mogu biti poticajni, ali ne bih volio da budu i neproduktivni. Dobra, razložna i konstruktivna kritika je uvijek dobro došla, a onu koja nije takva bolje je prešutjeti. Rado pozdravljam članove "Ivana Gundulića" iz Pertha i čini mi se da je to najveća ljubav na daljinu, koja se desila na ovom Festivalu. Očekivao sam predstavu na iskvarenom hrvatskom jeziku, te sam iznenađen čistoćom izgovora našeg jezika. Sa gospodinom Foretićem složili su se i selektor Festivala Jakša Fiamengo, kao i članica stručnog povjerenstva Lada Čale Feldman.  Rad grupe predstavio je njezin član Tomislav Kutle, koji već 30 godina živi u Australiji, te je kazao kako su svi članovi hrvatske dramske grupe u Perthu veliki entuzijasti, koji se u slobodno vrijeme sastaju da bi igrali predstave na hrvatskom jeziku, nastojeći i na engleski prevesti što više djela naših autora, kako bi daleko od domovine sačuvali i promovirali hrvatski jezik i kulturu. Naglasio je također kako za bavljenje kazališnim amaterizmom u Australiji osim puno volje i ljubavi, treba dnevno savladati velike udaljenosti te oduzimati vrijeme i novac od svojih obitelji, jer ne treba zaboraviti ni to da su svi članovi dramske družine iz Pertha iz vlastitog džepa platitli avionsku kartu do Hrvatske, kao i njihovi prijatelji iz Londona koji su kao pomoć uskočili u predstavu, kako bi održali turneju po domovini, a koja će se okončati u Zagrebu 2. lipnja.
- Bit će nam žao kada sve završi jer ne znamo gdje smo bili bolje primljeni. Moramo naglasiti i to da imamo poteškoća sa pronalaženjem tekstova domaćih autora te vas svih molimo za suradnju. - kazao je gospodin Kutle, a Nives Antoljak iz hrvatske Matice iseljenika je ponudila svoje posredništvo u međusobnom kontaktu kazališnih amatera u Hrvatskoj i Australiji.

Kastafski pučki teatar je također dobio dobre ocjene govornika okruglog stola, koji su rad istrana istakli kao primjer vrlo poželjne i uspješne suradnje amaterskih družina sa domaćim autorima. Možda je manjih kritika bilo na račun razvučenosti trečeg ćina, međutim, kako je jedna članica "Istarske vile" primjetila - možda je to zato što mi volimo izist i popit, a vi to niste mogli izdurat gledat. Sve predstave kastafskog teatra su rezultat narodnog duha pučkog teatra, koji se gaji na tom području, kazao je gospodin Ostojić i dodao da se u njihovim predstavama ne drami nego igra kazališta koje se ne da kopirati. Elor Mlakar, koji je za svoju ulogu Nonića u predstavi dobio dobre kritike, ali isto tako i savjet gospođice Lade da se kao dobar glumac, konačno okuša i u nekom drugom fahu, pohvalio je prije svega autora teksta Berta Lučića, kojeg družina motivira da piše tekstove, koji će zabaviti i nasmijati njihovu publiku. Anatolij Kudrjavcev u ocjeni nije dužio kazavši,
- Uživajte u vašoj predstavi, amateri imaju trostruko veće pravo nego profesionalci i zato što ste pravi pučki teatar na dijalektu, vi ne dugujete nikakvu obavezu ni teatru ni nekakvom tekstu, a meni je mali Miran došao kao nekakva zvijezda. Kastafcima je naročito bilo drago kada su od Dinka Šepića u ime domaćina čuli da je njihov "Zlatni pir" dobro zabavio Starograjane, koji sa Kastafcima osim sličnosti u dijalektu, očito dijele i sličnost u mentalitetu, pa i u ruganju drugima, a ne samima sebi kako to rade Česi.
 - Posljednja predstava sinoćnjeg programa Češke besede iz Daruvara, me je u smislu traženja novih mogućnosti pučkog teatra najviše iznenadila. - kazao je voditelj okruglog stola i dodao. - Po duhu i benignosti češkog humora, bliska je češkom teatru. Kazališno je posve jasna, i razumljiva iako uz malo nerazumijevanje jezika. Čini mi se da su i gledatelji, kojih je zbog kasnog termina igranja bilo malo, bili zadovoljni kao i ja. U ime članova Češke besede govorila je Vlatka Danik naglasivši da je članovima grupe, koji su dio najorganiziranije češke enklave u svijetu, prvenstven cilj očuvanje jezika, kojeg ne zaboravljaju ni 3. ni 4. generacije Čeha rođenih u Hrvatskoj, koja je za njih, kako vole naglasiti, i jedina domovina.

DRUGI  OKRUGLI  STOL

Jučer smo na programu Festivala imali dan urbanog pučkog teatra, koji poput požeškog ili riječkog slijede različite putove - kazao je otvarajući drugi Okrugli stol njegov voditelj Dalibor Foretić i dodao kako je kazalište Viktora Cara Emina jedno od najstarijih u Rijeci, ali isto tako da je po prostorima i uvjetima u kojima djeluje, možda, u najlošijem stanju.
 Razgovori, koji su se vodili oko predstave "Ja sam lud i ništa mi ne možeš", dobrim su se dijelom odnosili na kritiku teksta čiji autor je Siniša Posarić, a za kojega je gospodin Foretić kazao da ovaj njegov literarni uradak podsjeća na bit-generaciju, ali ipak pati od stereotipa i vapi za dramaturškom provjerom.
- Taj problem rokera gubitnika ostao je na dramskom pokušaju, kojega su glumci uspijevali pokriti. - kazao je gospodin Foretić s ćime se je složila i Lada Čale Feldman, koja je dodala da se tema nije dovoljno dobro očitovala, a na početku je već bilo poznato što će se dogoditi i koje replike će se izricati. Međutim, glumcima u predstavi Gordani Kovačević i Rolandu Guščiću, koji je sam kazao da nastupa kao debitant na Festivalu, a da je predstava svega nekoliko puta igrana u Rijeci, Lada Čale Feldman je poručila da se nastave baviti glumom, jer iako su se možda mjestimično preekspresivno izražavali, svidjela joj se njihova očita potreba da se izraze i pokretom, a ne samo riječju, dok je Vinka Skansi primjetila da je uz priložen tekst gluma trebala biti ležernija.  Kritičaru Želimiru Cigleru se je predstava Viktora Cara Emina svidjela jer je - uređena, glazba je diskretna i dobro iskorištena, a za dramski tekst je kazao da govori o nadarenom piscu, koji ima bogato literarno iskustvo. Anatolij Kudrjavcev je naglasio da je psihološka faktografija najzahtjevnija kazališna literatura, koju amaterima nikada ne bi savjetovao. Jakša Fiamengo je primjetio da je predstava Viktora Cara Emina koju je vidio u Starom Gradu lošija od one koju je gledao u Rijeci.
- Mladi debitant je imao nerv koji je funkcionirao do pola predstave, a onda je sve naprosto palo. - zaključio je Fiamengo svoje izlaganje pitanjem upućenim glumcima da pokušaju odgovoriti zašto se to dogodilo.
 Predstava Gradskog kazališta Požega "Hortenzija je rekla..." primjer je kazališta koje živi u srcu svoga grada sa svojom amaterskom produkcijom i publikom, a vodvilj kojeg su Požežani sinoć pristojno odigrali asocijacija je na njihov grad krajem prošlog i početkom ovog stoljeća. - primjetio je voditelj Okruglog stola. Predstavljajući ovu predstavu treba uzeti status ovih amatera koji u Požegi imaju ulogu hrvatskih narodnih kazališta u većim gradovima, a u sredini panonskoga mora, koja je dala značajne glumce i uredno održava svoje smotre, sjajni požeški amateri su svjetionik kazališnog amaterizma. Članica stručnog povjerenstva i amaterska glumica iz Hvara Vinka Skansi pohvalila je ženske uloge koje su odigrale Milica Nemeth Panežić i Ines Bojanić. Dok je Lada Čale Feldman predstavi zamjerila prejaku scenografiju i kostimografiju, koja je odvlačila pažnju od igre. Sa njom se ovaj put nije složio Anatolij Kudrjavcev, koji je rekao da predstava ritmički dobro funkcionira, ali da joj je nedostajalo rafinirane malicioznosti vodvilja, koji je - opet je ponovio, opasan izbor za amatere.
 Adaptacijom Mesarićevog teksta u redateljski i glumački dobro izvedenoj predstavi "Gospodsko dite", Kazalište "Mariani" iz Ploča je uspješno prenijelo radnju događanja u Zagoru. Način rada amatera iz Ploča koji nemaju dobre uvjete za svoje djelovanje preporučljiv je i ostalim amaterima, kazao je izbornik Festivala. Lada Čale je uputila čestitke Pločanima, a pogotovo Tanji Morić, Jasni Šetka i Mireli Penava koje su sjajno odigrale svoje uloge. I za Anatolija Kudrjavceva ova predstava je imala puno kvaliteta, pa ju je čak ocijenio najzdravijom predstavom Festivala.
 Dalibor Foretić je izrazio žaljenje što su prije razgovora o predstavama otputovali članovi Folklora "Mišnjice" iz Žrnova i što je njihova predstava, koju su djeca sa Korčule odigrala sjajno prikazana na kraju večeri.
- Uživao sam u prekrasnoj mekoći žrnovskog govora. Ta ljepota kora koji prekrasno govori, gdje se vide male djetinje igre je toliko poetična, nježna, surova i teška. Jekša Fiamengo je primjetio da predstava u svakom momentu nadrasta sebe, a lica izvođača su se pretvorila u ekspresivne maske koje sa svim ostalim dočaravaju žive slike te predstavi uopće nije potrebna scenografija. Ova predstava je najbolji razvoj grupe i njihovog voditelja. - kazao je gospodin Foretić.
- Žrnovci imaju tradiciju neobične izražajnosti. Pratio sam njihove predstave u kojima igraju sa nasljeđenim darom za kazalište, kojeg Andrija Biliš krasno održava i u ovoj predstavi u kojoj ima nekog inata i oni bu mu morali dati nagradu. - kazao je Anatolij Kudrjavcev, a Lada Čale Feldman je dala možda najveći kompliment Folkloru "Mišnjice" kada je kazala da je njihova predstava sa vizualnim aspektom, tijelom i načinom projiciranja glasa podsjetila na tradicionalno japansko kazalište.
 

KOLEGIJ VODITELJA FESTIVALA

Na kolegiju voditelja festivala koji je održan neposredno prije okruglog stola u prostoru Hotela "Arkada" tajnik Hrvatskog sabora kulture Damir Bačić iznio je neke od brojčanih pokazatelja o kazališnom amaterizmu. U Hrvatskoj djeluje više od sto kazališnih družina, ne ubrajajući i tridesetak zagrebačkih koje nisu registrirane u Hrvatskom saboru kulture. Njihova rasprostranjenost nije ravnomjerna, najviše ih je na području Zagreba i u Primorsko-goranskoj županiji, a u ponekim županijama rad kazališnih družina je potpuno zamro kao npr. u Imotskom, Sinju, Kaštelima i Gatima, te u brojnim mjestima Slavonije, dok je češka manjina u Hrvatskoj izborniku ove godine ponudila čak 12 predstava.
 Izbornik Jakša Fiamengo je Festival ocijenio kvalitativno kvalitativno boljim od prošlogodišnjeg uz naglasak da besparica može potaknuti kreativnost.
 Kolegij je predložio da se 40. jubilarni Festival održi u Starom Gradu, da se tiska posebna monografija, a predložena su i tri kandidata za izbornika Davor Mojaš, Vlado Krušić i Ranka Mesarić. Istaknut je nepovoljan status kazališnih amatera u Hrvatskoj, nedostatno je 3.800.000 kuna koliko godišnej za amaterizam izdvaja Ministarstvo kulture RH. Usporedbe radi Slovenija izdvaja 12 puta više. Nužno je i bolje financiranje od starne gradova i općina. Predloženo je da mediji kvalitetnije i češće prate amaterizam.
 U cilju poticaja amaterizma, Davor Mojaš predložio je da se slijedeće godine omogući besplatan put i boravak za vrijeme natjecanja dramskih amatera nagrađenom glumici i glumcu s ovoga Festivala. Neki od voditelaj su istaknuli zabrinjavajuću pojavu u kojoj hrvatske državne institucije ukidaju financiranje amaterizma, dok različite udruge nejasnih ciljeva istovremeno nude amaterima bogatu financijsku potporu.
 Voditelj sisačkog glumačkog studija "Daska" Nebojša Borojević javno se ispričao tajniku HSK Damiru Bačiću na nesitinitoj izjavi koja je tiskana u Biltenu 34. Festivala hrvatskih kazališnih amatera u Puli.
 

50 GODINA AMATERIZMA DALIBORA FRYDE

U sklopu Kolegija voditelja ovogodišnjeg Festivala promovirana je monografija pod naslovom "Pola stoljeća kazališne ljubavi Dalibora Fryde", koja kako i naslov kaže govori o radu glumca Dalibora Fryde, najstarijeg amatera u Hrvatskoj, čiji autor je Borislav Ostojić. Vrijedi napomenuti da je ova knjiga ujedno i prva posvećena radu glumca kojemu gluma nije profesija. Monografiju je tiskao i financirao Gradski odjel za kulturu grada Rijeke. O knjizi je govorila pročelnica Odjela Branka Renko-Silov te autor koji je istaknuo vrijednost pedesetogodišnjeg rada Dalibora Fryde, člana riječke kazališne grupe Viktora Cara Emina, koji je kao kazališni amater obišao više od 90 mjesta bivše Jugoslavije. Gospodinu Frydi je danas odlukom Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture dodijeljena Povelja za istaknuta dostignuća u amaterizmu i obogaćivanju hrvatske kulture uopće. To je ujedno i prvo takvo priznanje dodijeljeno jednom amateru.
 U kratkom razgovoru prije dodjele priznanja Dalibor Fryda nam je kazao
- Član sam grupe, koja kao i ja slavi 50. godišnjicu djelovanja. Odigrao sam tridesetak uloga u Viktoru Caru Eminu, a igrao sam i u svim ostalim riječkim teatrima, na Čakavskoj sceni deset uloga, u scenskoj radionici "Porat", a glumio sam i u Kulturno prosvjetnom društvu "Bazovica" slovenskog kazališta u rijeci. Odigrao sam ukupno devedesetak uloga. Bio sam aktivan i kao amater u HNK "Ivana pl. Zajca" u Rijeci, glumio sam neko vriejme i u Puli. Na Hvaru sam kao glumac boravio šezdesetih godina sa predstavom "Hvarkinja" koju smo igrali u Hvaru i u Jelsi. Kao amater prošao sam cijelu bivšu Jugoslaviju, glumio sam dva puta na saveznom natjecanju u Trebinju sa predstavom "Povlačenje" autora Mirka Božića. Bio sam i u Prizrenu s predstavom "Operacija" autorice Mire Pucove. U Čakovcu sam izabran za najboljeg glumca Festivala sa ulogom u predstavi "Pala(ča) Federacija", koju je režirao Josip Silov, koji je ovdje s nama u Starom Gradu. Oduševljen sam gradom, hotelom, a osobito me se dojmio ribnjak u njemu.