NOVINSKI ČLANCI
39.FESTIVAL HRVATSKIH KAZALIŠNIH
AMATERA
STARI GRAD 27.-30.SVIBANJ
1999.
ODLUKOM STRUČNOG POVJERENSTVA
Najbolji goranovci
STARI GRAD - Predstava Iznamljivanje vremena Tanje
Radović u izvedbi Studentskog kazališta Ivan Goran Kovačić iz
Zagreba proglašena je najboljom predstavom 39. festivala hrvatskih kazališnih
amatera, koji ser od 27. do 30. svibnja ove godine održavao u Starome
Gradu. rječ je o predstavi moćnog konteksta koji je došao do izražaja u
svakom prizoru. Uz to ,to je najsustavnija izvedba u kojoj suigra rafinirano
stiliziranje glume, scenografija i kostimografija prevladava sve granice
vremena i prostora, navedeno je u odluci Stručnog povjerenstva Festivala,
u čijem sastavu su domete rada kazališnih amatera iz cijele Hrvatske
prosuđivali teatrologinja i komparistica Lada Čale-Feldman, kazališni
kritičar Antolij Kudrjavcev i amaterska glumica iz pčkog kazališta
Vinka
Sedlar.
Za najbolju žensku ulogu nagrađena je Tanja Morić za ulogu Babe u predstavi
Gospodarsko
dite Kalmana Mesarića u izvedbi Kazališta Mariani iz
Ploča, koja je svojom uvjerljivošću koja se temelji na čvrstom, zdravom
rustikalnom modelu pridonjela ne samo komici nego i životnosti predstave.
Za najbolju mušku ulogu nagrađen je trinaestogodišnji Vjekoslav
Curać za presudno sudioništvo u predstavi U Žrnovu smo
Dramske
grupe Žrnovo folklor Mišnjice. Stručno povjerenstvo se složilo u ocjeni
da je Vjekoslav Curać pokazao izražajne mogućnosti širokog raspona, ne
samo rječju nego i mimikom, pokretom impostacijom glasa.
Stručno povjerenstvo je također predložilo da najbolja predstava 39.
festivala hrvatskih kazališnih amatera Iznamljivanje vremena
Tanje Radović Studentskog kazališta Ivan Goran Kovačić zastupa hrvatski
kazališni amaterizam na Teatrafestu u sarajevu od 23. do 25. rujna
1999., jer ta predstava ujedno udovoljava kriterijama spomenutog festivala.
OSVRT NA 39. FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA
Živahno i ambiciozno
Ovogodišnji, 39.festival hrvatskih kazališnih
amatera, koji se ponovno održao u Starome Gradu na Hvaru, nedvojbeno
je bogatiji od sviju prethodnih, ako ni po ćemu drugome, a onda barem po
broju predstava. Izvedeno ih je ni manj ni više 14, te još dvije izvan
konkurencije, što je zaista neka kazališna navala na miroljubive Starograjane.
Sve je započelo Testamentom Pere Budaka
u izvođenju Hrvatske dramske grupe Ivan Gundulić iz dalekoga Pertha
u Australiji, predstava koja je oživjela onu već zaboravljenu amatersku
scensku naivu što na pozornici stilizira svijet pretvarajući ga u dobrodušnu
slikovnicu. Nešto se od toga moglo osjetiti u izvedbi Zlatnog piraBerta
Lučića Pučkog teatra KPD Istarska vila iz Kastva, karikaturnoj
verziji neke pučke životnosti koja se namjerno odrekla mjera. Drugačiji
vjetar zapuhao je predstavom Bilo je nekad Češke besede iz Daruvara,
zorno atraktivnoj projekciji nekakve pirandeloske ideje. Bio je to znak
nove scenske svjetonadzornosti koja će zavladati festivalom te izazvati
gomile dilema.
Kazališna grupa Viktora cara Emina iz
Rijeke pojavila se s komadom Ja sam lud i ništa mi ne možeš Siniše
Posarića, dialogom koji je opasno posegnuo u psihološke vode, bez pojasa
za spašavanje. Gradsko kazalište iz Požege bilo je na granici nasukavanja
Feydeaurovim
vodviljem Baš mi se fućka, ali ipak ga je spasila profesionalna redateljska
sustavnost.
Dobar skok značio je nastup kazališta Mariani
iz Ploča Gospodarskim djetetom Kalmana Mesarića, zdravom
i scenski razigranom prikazom nepravedno zapostavljena hrvatska teksta,
a vragometna djeca Dramske grupe Žrnovo, izvedbom U Žrnovu smo,
po rečenicama iz Šegedinova romana Djeca Božja, dokazala
su da osebujna kazališna tradicija u tomu korčulanskom selu ne pristaje
na odumiranje.
Teatar Gaudemus Kulturnog centra Pešćenica
iz Zagreba prikazao je dječiju slikovnicu Elmer, u viđenju Davora
Paviše, dodirujući multimedijalne granice, dok je također zagrebačko
Studentsko
kazalište Ivan Goran Kovačić s Iznajmljivanjem vremenaTanje
Radović antidramski impresivno prodrlo u začarani prostor slutnja,
preuzevši obrazinu moderne misanosti. Kuntrata iz Sv. Filipa i Jakova
i ove je godine ponovila svoj minijaturni teatarski trik izvaredno precizne
zornosti koja luta već zaboravljenim mediteranskim predjelima duše, dok
se u Dramski studio Tirena, Grupe Š3K iz Zagreba zabavila nonsensom
kao razlogom za scensko zbivanje u dosjetki punoj nade, s naslovom
Bila
jednom jedna riba, a teatar Rubikon iz Rijeke izveo je refleksivnu
koreodramu Katarina na travi, prisilivši cijelo gledalište na izravno
sudioništvo.
Splitsko gradsko kazalište mladih, zapravo njegov
Dramski
studio za mladež, izvelo je Split 3,4,5 ... izazivački niz scenskih
doskočica neujednačene vrijednosti, i to na aktuelne teme, uglavnom u vezi
sa životom srednjoškolaca. Glumački studio kazališta Daska iz Siska
pojavio se s projektom Jana Ostermana A sada - sport i glazba,
koji je ostvario dojam svojom šarenom zornom učinkovitošću, ali posve lišen
duhovnosti za koju se zdušno zalagao, da bi na kraju Šipak
kazalište
iz Zagreba izvelo najkraću predstavu festivala, scensku viziju iz područja
podsvjesnoga, uobličenu u prjetnju, pod nazivom Treća uvertira: Suncokreti.
Festival je zaključen nastupom starogradskog Amaterskog kazališta Petar
Hektorović koje je izvan konkurencije izvelo Zeta iz Kalifornije,
Frane Jurića, vjerno lokalnom govoru i tradicionalnoj pučkoj razigranosti.
Najbitnijim u toj preobilnoj smotri predstava
vrlo raznolikih scenskih namjera i svjetonazora jest dolazak naročite živahnosti
i ambicioznosti hrvatskog kazališnog amaterizma. U prilikama koje su materijalno,
čak i duhovno sve nepovoljnije, taj napon amaterske djelatnosti iskazuje
se kao razlog za pouzdanje. Pogotovo imponira sve intezivnije sudioništvo
mladih, okupljenih u zajedništvo riječi i pokretnih scenskih slika što
inzistiraju na aktuelnim temama i kontekstima. Posebno značenje pripada
i konceptu izbornika Jakši Fiamengu, konceptu koji sustavno sljedi
nekoliko međusobno idejnih suprostavljenih kazališnih razloga, pa se na
taj način prikazala raznolikost ponuda i došla do izražaja istraživačka
sklonost današnjeg teatarskog amaterizma u Hrvatskoj.
"SLOBODNA DALMACIJA" 1.lipnja 1999.
JUČER ZAVRŠEN 39. SUSRET KAZALIŠNIH AMATERA HRVATSKE
U STAROM GRADU NA HVARU
Pučke i urbane skupine opet zajedno
STARI GRAD- Ono što se dosad činilo nemogućim uspjelo je Jakši
Fiamengu, izborniku 39. susreta kazališnih amatera Hrvatske, koji je
sinoć završio u Starom Gradu na Hvaru. Uspio je ponovo ujediniti pučke
kazališne amaterske skupine i urbane mladenačke grupe poput podmlatka Daske
- Daskara. Na okupu su se našli i oni poput Gradskoga kazališta Požega
što su već jednom nogom u profesionalizmu i na brzinu okupljenih grupa
za "jednokratnu upotrebu".
Požežani su praizveli u Hrvatskoj Feydeauov tekst "Hortenzia je
rekla baš mi se fućka" u režiji Vladimira Gerića. Kazalište Marijani
iz Ploča oduševilo je predstavom "Gospodsko dete" Kalmana Mesarića.
Kajkavski govor redatelj Mario Mismer uspješno je prenio u zagorsku ikavicu,
a tekst se otvorio u svojoj nevjerojatnoj aktualnosti. Kazališna grupa
Viktora Cara Emina iz Rijeke progovorila je o potrebama i željama mladih
u predstavi "Ja sam lud i ništa mi ne možeš" Siniše Posarića. Teatar
"Gaudeamus" Kulturnog centra Peščenica razgalio je vedrom i maštovitom
predstavom Davora Paviše "Elmer je slonić drukčiji od drugih". I
ideja i izvedba, tempo, mnoštvo sitnih blistavo riješenih detalja zatravili
su odraslu i dječju publiku.
Studentsko kazalište Ivana Gorana Kovačića iz Zagreba uozbiljilo je
situaciju predstavom Tanje Radović "Iznajmljivanje vremena", a Davor
Mojaš ponovio se neverbalnim teatarskim iskazom koji je sam otkrio, ovaj
put predstavom "Kapja duše" amaterske družine "Kuntrata" iz Sv.
Filipa i Jakova.
U cijelosti festival se može ocijeniti uspješnim - pobudio je veliku
pozornost ne samo sudionika već i mještana pa i turista, osobito čeških,
i to na tlu koje djeluje poput velike pozornice pod otvorenim nebom.
STARI GRAD - U kazališnoj dvorani u Starom
Gradu svečano je otvoren 39. festival hrvatskih kazališnih amatera,
koji će se od 27. do 30. svibnja ove godine drugi put održati u tom gradu.
Zaljubljenicima u kazalište iz cijele Hrvatske,
kao i iz dalekog Pertha iz zapadne Australije čiji su kazališni amateri
hrvatskog podrjetla s Budakovim Testamentom otvorili su ovo četvorodnevno
druženje, riječ dobrodošlice, uputio je predstavnik Splitsko-dalmatinske
županije gospodin Josip Grčić Filipović, a u ime organizatora tajnik
Hrvatskog sabora kulture Damir Bačić koji je istaknuo da festival
ima zadaću prikazati najbolje od svega u kazališnom amaterizmu u Hrvatskoj
koji ne posustaje u materijalnim nedaćama s kojim se sučeljava kulturno
umjetnički amaterizam u cijelini.
Gradonačelnik Starog Grada Visko Haladić
otvorio je vrata drevnog Farosa svim sudionicima, koji je za sudjelovanje
u festivalskim događanjima najavljeno oko tri stotine članova iz 14 amaterskih
družina od 84 prijavljene, poželivši im uspješne nastupe, ugodan boravak
i dobro raspoloženje.
"SLOBODNA DALMACIJA"
28.svibnja 1999.