NOVINSKI ČLANCI

39.FESTIVAL HRVATSKIH KAZALIŠNIH AMATERA
STARI GRAD  27.-30.SVIBANJ 1999.

ODLUKOM STRUČNOG POVJERENSTVA
Najbolji goranovci

STARI GRAD - Predstava Iznamljivanje vremena Tanje Radović u izvedbi Studentskog kazališta Ivan Goran Kovačić iz Zagreba proglašena je najboljom predstavom 39. festivala hrvatskih kazališnih amatera, koji ser od 27. do 30. svibnja ove godine održavao u Starome Gradu. rječ je o predstavi moćnog konteksta koji je došao do izražaja u svakom prizoru. Uz to ,to je najsustavnija izvedba u kojoj suigra rafinirano stiliziranje glume, scenografija i kostimografija prevladava sve granice vremena i prostora, navedeno je u odluci Stručnog povjerenstva Festivala, u čijem sastavu su domete rada  kazališnih amatera iz cijele Hrvatske prosuđivali teatrologinja i komparistica Lada Čale-Feldman, kazališni kritičar Antolij Kudrjavcev i amaterska glumica iz pčkog kazališta Vinka Sedlar.
Za najbolju žensku ulogu nagrađena je Tanja Morić za ulogu Babe u predstavi Gospodarsko dite Kalmana Mesarića u izvedbi Kazališta Mariani iz Ploča, koja je svojom uvjerljivošću koja se temelji na čvrstom, zdravom rustikalnom modelu pridonjela ne samo komici nego i životnosti predstave.
Za najbolju mušku ulogu nagrađen je trinaestogodišnji Vjekoslav Curać  za presudno sudioništvo  u predstavi U Žrnovu smo Dramske grupe Žrnovo folklor Mišnjice. Stručno povjerenstvo se složilo u ocjeni da je Vjekoslav Curać pokazao izražajne mogućnosti širokog raspona, ne samo rječju nego i mimikom, pokretom impostacijom glasa.
Stručno povjerenstvo je također predložilo da najbolja predstava 39. festivala hrvatskih kazališnih amatera  Iznamljivanje vremena Tanje Radović Studentskog kazališta Ivan Goran Kovačić zastupa hrvatski kazališni amaterizam na Teatrafestu u sarajevu od 23. do 25. rujna 1999., jer ta predstava ujedno udovoljava kriterijama spomenutog festivala.

Sofija Čavić
 "SLOBODNA DALMACIJA" 1.lipnja 1999.
 


OSVRT NA 39. FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA
Živahno i ambiciozno

Ovogodišnji, 39.festival hrvatskih kazališnih amatera, koji se ponovno održao u Starome Gradu na Hvaru, nedvojbeno je bogatiji od sviju prethodnih, ako ni po ćemu drugome, a onda barem po broju predstava. Izvedeno ih je ni manj ni više 14, te još dvije izvan konkurencije, što je zaista neka kazališna navala na miroljubive Starograjane.
Sve je započelo Testamentom Pere Budaka u izvođenju Hrvatske dramske grupe Ivan Gundulić iz dalekoga Pertha u Australiji, predstava koja je oživjela onu već zaboravljenu amatersku scensku naivu što na pozornici stilizira svijet pretvarajući ga u dobrodušnu slikovnicu. Nešto se od toga moglo osjetiti u izvedbi Zlatnog piraBerta Lučića Pučkog teatra KPD Istarska vila iz Kastva, karikaturnoj verziji neke pučke životnosti koja se namjerno odrekla mjera. Drugačiji vjetar zapuhao je predstavom Bilo je nekad Češke besede iz Daruvara, zorno atraktivnoj projekciji nekakve pirandeloske ideje. Bio je to znak nove scenske svjetonadzornosti koja će zavladati festivalom te izazvati gomile dilema.
Kazališna grupa Viktora cara Emina iz Rijeke pojavila se s komadom Ja sam lud i ništa mi ne možeš Siniše Posarića, dialogom koji je opasno posegnuo u psihološke vode, bez pojasa za spašavanje. Gradsko kazalište iz Požege bilo je na granici nasukavanja Feydeaurovim  vodviljem Baš mi se fućka, ali ipak ga je spasila profesionalna redateljska sustavnost.
Dobar skok značio je nastup kazališta Mariani iz Ploča Gospodarskim djetetom Kalmana Mesarića, zdravom i scenski razigranom prikazom nepravedno zapostavljena hrvatska teksta, a vragometna djeca Dramske grupe Žrnovo, izvedbom U Žrnovu smo, po rečenicama iz Šegedinova romana Djeca Božja, dokazala su da osebujna kazališna tradicija u tomu korčulanskom selu ne pristaje na odumiranje.
Teatar Gaudemus Kulturnog centra Pešćenica iz Zagreba prikazao je dječiju slikovnicu Elmer, u viđenju Davora Paviše, dodirujući multimedijalne granice, dok je također zagrebačko Studentsko kazalište Ivan Goran Kovačić s Iznajmljivanjem vremenaTanje Radović antidramski impresivno prodrlo u začarani prostor slutnja, preuzevši obrazinu moderne misanosti. Kuntrata iz Sv. Filipa i Jakova i ove je godine ponovila svoj minijaturni teatarski trik izvaredno precizne zornosti koja luta već zaboravljenim mediteranskim predjelima duše, dok se u Dramski studio Tirena, Grupe Š3K iz Zagreba zabavila nonsensom kao razlogom za scensko zbivanje u dosjetki punoj nade, s naslovom Bila jednom jedna riba, a teatar Rubikon iz Rijeke izveo je refleksivnu koreodramu Katarina na travi, prisilivši cijelo gledalište na izravno sudioništvo.
Splitsko gradsko kazalište mladih, zapravo njegov Dramski studio za mladež, izvelo je Split 3,4,5 ... izazivački niz scenskih doskočica neujednačene vrijednosti, i to na aktuelne teme, uglavnom u vezi sa životom srednjoškolaca. Glumački studio kazališta Daska iz Siska pojavio se s projektom Jana Ostermana A sada - sport i glazba, koji je ostvario dojam svojom šarenom zornom učinkovitošću, ali posve lišen duhovnosti za koju se zdušno zalagao, da bi na kraju Šipak kazalište iz Zagreba izvelo najkraću predstavu festivala, scensku viziju iz područja podsvjesnoga, uobličenu u prjetnju, pod nazivom Treća uvertira: Suncokreti. Festival je zaključen nastupom starogradskog Amaterskog kazališta Petar Hektorović koje je izvan konkurencije izvelo Zeta iz Kalifornije, Frane Jurića, vjerno lokalnom govoru i tradicionalnoj pučkoj razigranosti.
Najbitnijim  u toj preobilnoj smotri predstava vrlo raznolikih scenskih namjera i svjetonazora jest dolazak naročite živahnosti i ambicioznosti hrvatskog kazališnog amaterizma. U prilikama koje su materijalno, čak i duhovno sve nepovoljnije, taj napon amaterske djelatnosti iskazuje se kao razlog za pouzdanje. Pogotovo imponira sve intezivnije sudioništvo mladih, okupljenih u zajedništvo riječi i pokretnih scenskih slika što inzistiraju na aktuelnim temama i kontekstima. Posebno značenje pripada i konceptu izbornika Jakši Fiamengu, konceptu koji sustavno sljedi nekoliko međusobno idejnih suprostavljenih kazališnih razloga, pa se na taj način prikazala raznolikost ponuda i došla do izražaja istraživačka sklonost današnjeg teatarskog amaterizma u Hrvatskoj.

Anatolij Kudrjavcev

"SLOBODNA DALMACIJA" 1.lipnja 1999.
 


JUČER ZAVRŠEN 39. SUSRET KAZALIŠNIH AMATERA HRVATSKE
U STAROM GRADU NA HVARU
Pučke i urbane skupine opet zajedno

STARI GRAD- Ono što se dosad činilo nemogućim uspjelo je Jakši Fiamengu, izborniku 39. susreta kazališnih amatera Hrvatske, koji je sinoć završio u Starom Gradu na Hvaru. Uspio je ponovo ujediniti pučke kazališne amaterske skupine i urbane mladenačke grupe poput podmlatka Daske - Daskara. Na okupu su se našli i oni poput Gradskoga kazališta Požega što su već jednom nogom u profesionalizmu i na brzinu okupljenih grupa za "jednokratnu upotrebu".
Požežani su praizveli u Hrvatskoj Feydeauov tekst "Hortenzia je rekla baš mi se fućka" u režiji Vladimira Gerića. Kazalište Marijani iz Ploča oduševilo je predstavom "Gospodsko dete" Kalmana Mesarića. Kajkavski govor redatelj Mario Mismer uspješno je prenio u zagorsku ikavicu, a tekst se otvorio u svojoj nevjerojatnoj aktualnosti. Kazališna grupa Viktora Cara Emina iz Rijeke progovorila je o potrebama i željama mladih u predstavi "Ja sam lud i ništa mi ne možeš" Siniše Posarića. Teatar "Gaudeamus" Kulturnog centra Peščenica razgalio je vedrom i maštovitom predstavom Davora Paviše "Elmer je slonić drukčiji od drugih". I ideja i izvedba, tempo, mnoštvo sitnih blistavo riješenih detalja zatravili su odraslu i dječju publiku.
Studentsko kazalište Ivana Gorana Kovačića iz Zagreba uozbiljilo je situaciju predstavom Tanje Radović "Iznajmljivanje vremena", a Davor Mojaš ponovio se neverbalnim teatarskim iskazom koji je sam otkrio, ovaj put predstavom "Kapja duše" amaterske družine "Kuntrata" iz Sv. Filipa i Jakova.
U cijelosti festival se može ocijeniti uspješnim - pobudio je veliku pozornost ne samo sudionika već i mještana pa i turista, osobito čeških, i to na tlu koje djeluje poput velike pozornice pod otvorenim nebom.

Ž. C.
"VEČERNJI LIST"  31.svibnja 1999.


STARI GRAD - U kazališnoj dvorani u Starom Gradu svečano je otvoren 39. festival hrvatskih kazališnih amatera, koji će se od 27. do 30. svibnja ove godine drugi put održati u tom gradu.
Zaljubljenicima u kazalište iz cijele Hrvatske, kao i iz dalekog Pertha iz zapadne Australije čiji su kazališni amateri hrvatskog podrjetla s Budakovim Testamentom otvorili su ovo četvorodnevno druženje, riječ dobrodošlice, uputio je predstavnik Splitsko-dalmatinske županije gospodin Josip Grčić Filipović, a u ime organizatora tajnik Hrvatskog sabora kulture Damir Bačić koji je istaknuo da festival ima zadaću prikazati najbolje od svega u kazališnom amaterizmu u Hrvatskoj koji ne posustaje u materijalnim nedaćama s kojim se sučeljava kulturno umjetnički amaterizam u cijelini.
Gradonačelnik Starog Grada Visko Haladić otvorio je vrata drevnog Farosa svim sudionicima, koji je za sudjelovanje u festivalskim događanjima najavljeno oko tri stotine članova iz 14 amaterskih družina od 84 prijavljene, poželivši im uspješne nastupe, ugodan boravak i dobro raspoloženje.
 

Sofija Čavić


 "SLOBODNA DALMACIJA"  28.svibnja 1999.
 
 

Nazad na kulturu