Med



Od ružmarina med je proziran i bistar, kaduljin  svjetložut, lavandin miriše kao cvijet a planikin je taman i gorak. Ne samo pčelinji proizvodi, nego i sam život pčela i danas predstavlja veliku tajnu.
No odavno se zna da je pčelaranje jedan od nakorisnijih i najljepših zanimanja i razonoda. Med se danas prozvodi svugdje gdje ima biljaka koje cvijetaju, ali med s otoka Hvara oduvijek je bio tražen među medoljupcima.
Teško je kazati kada je započelo pčelarenje na otoku Hvaru. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima saznajemo da su još rimljani medu pridavali veliku važnost. Redovito su pili vino zaslađeno medom a med su prinosili i kao žrtvu bogovima. Prvi fragmenti antičke košnice od pečene gline, cilindričnog oblika, pronađeni su u Starogradskom polju te u Bogomolju i Sućurju. Među medonosnim biljkama otoka Hvara posebno se izdvajaju ružmarin, kadulja, lavanda, vrijes i planika.
Med od ružmarina je proziran i bistar, ugodnog okusa i spada u red kvalitetnijih vrsta meda. Cvatnja ružmarina u proljeće traje oko 40 dana, ali pašu često ometaju jaki vjetrovi u tom periodu godine.
Kaduljin med je svjetložut pomalo zelenkast a ima miris po cvijetu biljke. Dugo se drži u tekućem stanju i tražen je zbog svojstva u lječenju bolesti dišnih organa.
Za otok Hvar je poznato da je to otok sunca i lavande. Lavanda voli sunčane predjele oko mora pa zato dobro uspjeva na otoku Hvaru. Lavanda je jedna od najmedonosnijih biljaka, med jako miriše i spada među bolje vrste meda.
Na Hvaru raste mali i veliki vrijes. Veliki vrijes cvate na proljeće a mali na jesen. Med svih vrsta vrijesa gotovo je jednak, mutnog je izgleda i brzo se kristalizira. Najkasniju pčelinju pašu daje planika. Cvate u listopadu, studenom i prosincu a ima i crvene plodove manjige. Njezin med je gorkastog okusa.

O pčelarenju na otoku Hvaru

Može se reći da je tradicija pčelarenja na otoku Hvaru duga onoliko koliko postoji i organizirani život na Hvaru.
O daljnjem razvoju pčelarstva na otoku sve do 19. Stoljeća nema podataka ali se pčelarenje spominje u Hvarskom statutu iz 1331. Godine i u knjizi Petra Hektorovića „ Ribanje i ribarsko prigovaranje“ iz 1556. godine, gdje sam Hektorović u svojoj pjesmi spominje med u saći koji na putovanje nosi njegov suputnik i ribar Nikola. Također se u istoj knjizi spominje i Starogrojski paprenjok  kojemu je osnovni sastojak upravo med. Zanimljivo je da se i dan danas, u istočnom dijelu Hektorovićeva Tvrdlja mogu u zidinama pronaći pčele.
Kako od samih početaka tako i dalje kroz povijest, med su koristili imućniji slojevi društva a pčele uzgajali za vlastite potrebe tek kasnije su pronađeni prvi podaci o pravoj proizvodnji meda koji datiraju iz 1824. godine kada se spominje prvi statistički podataka o postojanju 56 košnica na otoku, a hvarski med od ruzmarina, kadulje i vrijesa se već tada spominje kao med iznimne kvalitete.
Intezivnija proizvodnja meda i bavljenje pčelarstvom započima početkom 20. Stoljeća i to upravo povećanim uzgojem biljke lavande kada su i organizirane prve pčelarske zadruge.
Beskrajna polja hvarske lavande uvjetovali su 60-tih godina pravi procvat pčelarstva na otoku kada je otok brojio 6000 košnica a prozvodilo se 400 tona visoko kvalitetnog meda.
I danas, nakon svih požara koji su opustošlili nasade lavande, ima oko 5000 košnica ali ukupna godišnja proizvodnja je oko 30 tona meda. Količina proizvedenog meda nije velika ali je vrlo kvalitetna te za njega otočki pčelari dobivaju priznanja na svim natjecanjima.
Pčelarska udruga svake godine organizira manifestaciju „Dani meda otoka Hvara“ u Starome Gradu gdje se turistima želi prikazati prošlost i budućnost pčelarenja te važnost ovog proizvoda.


29.06.2017.

VOZNI RED AUTOBUSA

Vozne redove autobusa na otoku Hvaru za period od 30.06. - 01.10.2017. možete provjeriti u nastavku.

22.06.2017.

VOZNI RED BRODOVA I KATAMARANA

Vozni red brodova i katamarana na otok i sa otoka Hvara možete pogledati u nastavku.

22.06.2017.

TAXI USLUGE

Kontakte TAXI koncesionara na području Staroga Grada možete doznati ovdje.
Share |