Med

Od ružmarina med je proziran i bistar, kaduljin  svjetložut, lavandin miriše kao cvijet, a planikin je taman i gorak. Ne samo pčelinji proizvodi, nego i sam život pčela i danas predstavlja veliku tajnu.
No odavno se zna da je pčelaranje jedan od nakorisnijih i najljepših zanimanja i razonoda. Med se danas prozvodi svugdje gdje ima biljaka koje cvijetaju, ali med s otoka Hvara oduvijek je bio tražen među medoljupcima.
Teško je kazati kada je započelo pčelarenje na otoku Hvaru. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima saznajemo da su još rimljani medu pridavali veliku važnost. Redovito su pili vino zaslađeno medom a med su prinosili i kao žrtvu bogovima. Prvi fragmenti antičke košnice od pečene gline, cilindričnog oblika, pronađeni su u starogradskom polju te u Bogomolju i Sućurju. Među medonosnim biljkama otoka Hvara posebno se izdvajaju ružmarin, kadulja, lavanda, vrijes i planika.
Med od ružmarina je proziran i bistar, ugodnog okusa i spada u red kvalitetnijih vrsta meda. Cvatnja ružmarina u proljeće traje oko 40 dana, ali pašu često ometaju jaki vjetrovi u tom periodu godine.
Kaduljin med je svjetložut, pomalo zelenkast a ima miris po cvijetu biljke. Dugo se drži u tekućem stanju i tražen je zbog svojstva u lječenju bolesti dišnih organa.
Za otok Hvar je poznato da je to otok sunca i lavande. Lavanda voli sunčane predjele oko mora pa zato dobro uspjeva na otoku Hvaru. Lavanda je jedna od najmedonosnijih biljaka, med jako miriše i spada među bolje vrste meda.
Na Hvaru raste mali i veliki vrijes. Veliki vrijes cvate na proljeće a mali na jesen. Med svih vrsta vrijesa gotovo je jednak, mutnog je izgleda i brzo se kristalizira.
Najkasniju pčelinju pašu daje planika. Cvate u listopadu, studenom i prosincu a ima i crvene plodove manjige. Njezin med je gorkastog okusa.
Med je i glavni sastojak Starogrojskog paprenjoka, ukusnog kolača, kojeg još Petar Hektorović spominje u svom djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje.