PROJEKT IMENOVANJA PUTOVA U STAROGRADSKOM POLJU

08.09.2013.

Projekt imenovanja putova u Starogradskom polju čije su dvije glavne komponente info table i karta Starogradskog polja namjenjen je turistima da bi upravo prateći kartu i table upoznali ovaj vrijedan UNESCO lokalitet.

Budući da je Starogradsko polje površinom veliki prostor (7km dugo i 3 km široko) najveći izazov bilo usmjeravanje posjetitelja koji ga samostalno žele razgledati. Čak i u kartografskom smislu teško je učiniti prepoznatljivim mnoštvo paralelnih i naoko jednakih puteova kako bi posjetitelju u svakom trenutku bilo jasno gdje se nalazi.
Postavljanjem signalizacijskih tabli i unošenjem ovih imena u karte pojednostavilo se snalaženje u polju, odala počast poznatim osobama koji su nam ovaj prostor ostavili u nasljeđe.
Imena koja su dana pojedinim putovima vežu se za povijesne ličnosti ili situacije kroz tisućljetnu povijest ovog područja.
Imena dakako nisu službena imena putova, niti je cilj ovog projekta promijeniti imena koja se već stotinama godina koriste među lokalnim stanovništvom. 
Projekt je namjenjen turistima koji će na ovaj način lakše i bolje upoznati našu povijest ono od čega mi potječemo i ono što je nama ostavljeno u nasljeđe.
 
U nastavku možete pročitati imena svih putova u polju i povijesne činjenice na kojima se imena putova temelje:

1. Jadasinski put

U Starome Gradu pronađena je baza spomenika (tropaion) u koju je uklesan natpis koji slavi pobjedu Farana nad Jadasinima: Farani od Jadasina i saveznika oružje (osvojili). Postoje dva tumačenja ovog najstarijeg zabilježenog povjesnog događaja s područja Hrvatske. Mnogi su ga znanstvenici povezali s velikim sukobom između Grka i ilirskih plemena 384/3. pr. Kr., no vjerojatnije je da su Farani u drugoj polovici 4. st. pr. Kr. odbili napad liburnskog plemena Jadasina koji su živjeli u okolici Jadera (današnjeg Zadra).
Spomenik se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a kopija se može vidjeti u Muzeju Dominikanskog samostana u Starom Gradu. Put vodi prema lokalitetu Purkin kuk, na kojem se nalaze ostaci prapovijesne gomile i grčke utvrde.

2. Komonov put

Ovaj put, koji čini jedan od glavnih pravaca grčke podjele zemljišta Starogradskog polja, nazvan je po Grku Komonu. Njegova nadgrobna stela pronađena je kao spolija na lokalitetu rimske vile Kupinovik do koje ovaj put vodi. Na spomeniku koji se datira u III. st. pr. Kr., u alfabetu je uklesano: Komon (sin) Filoksenidov. Ploča je otkrivena 1924. godine i nalazi se u Muzeju Dominikanskog samostana u Starom Gradu.

3. Matijev put

Ovaj put čini glavnu vertikalnu os grčke podjele zemljišta Starogradskog polja. Nazvan je po Grku koji je posjedovao zemlju u polju i čije je ime uklesano na jedinom zasad pronađenom međašnom kamenu: Međaš Matija (sina) Pitejeva. Ploča datira u IV. st. pr. Kr. i izravno je svjedočanstvo o parcelaciji Starogradskog polja. Original se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a odljev u Muzeju Dominikanskog samostana u Starom Gradu. Matijev put prolazi kroz omfalos- početnu točku grčke izmjere polja, prema sjeveru nastavlja uz Dračevicu te vodi prema grčkoj kuli na Maslinoviku.

4. Kleunikin put

Ovaj put, koji čini pravac grčke podjele zemljišta Starogradskog polja, nazvan je po Grkinji čije je ime uklesano na spomeniku koji je pronađen u Starome Gradu. Na ploči, koja se datira u III/II. st. pr. Kr., uklesan je zavjetni natpis o prinošenju dara: Kleunika (kći) Hermagorina prinese Afroditi desetinu. Dugo se smatralo da je Kleunika bila hetera (obrazovana kurtizana), no s druge strane moguće jest da je vodila brigu o Afroditinom svetištu ili je riječ o osobi koja je prinijela dar za sreću u ljubavi.

5. Selinin put

Uz ovaj put je 1904. godine na lokalitetu Kučišće pronađeno nekoliko grobova. Na nadgrobnoj ploči, koja na donjoj strani ima istak za usađivanje u postolje, u alfabetu je uklesan natpis: Selino (kći) Hipoklova. Ploča se datira u III. st. pr. Kr. i nalazi se u Muzeju Dominikanskog samostana. Selinin put djelomično prati grčku podjelu zemljišta od arheološkog lokaliteta Faros u Starom Gradu, do lokacije gdje su nađeni grobovi, a zatim sječe podjelu prema selu Dol te prolazi uz srednjovjekovnu crkvicu sv. Jeline.

6. Gorgilin put 

Ovaj put, koji čini jednu od glavnih osi podjele zemljišta Starogradskog polja, nazvan je po Grkinji Gorgilo čije je ime uklesano na spomeniku iz III/II. st. pr. Kr. Na mramornoj bazi, u koju je vjerojatno bio pričvršćen kipić Afrodite, uklesan je zavjetni natpis: Gorgilo (kći) Demarhova (prinese) Afroditi desetinu. Za nju su neki, kao i Kleuniku, smatrali da je bila hetera (obrazovana kurtizana), no vjerojatno je riječ o osobi koja je prinijela dar za sreću u ljubavi. Spomenik je nađen u Starome Gradu, a odljev se može vidjeti u Muzeju Dominikanskog samostana.

7. Demodokov put

Put je nazvan po Grku Demodoku čije je ime, uz ime njegovog sina, uklesano na nadgrobnu stelu: Demodok (sin) Damomahov, Kleudam mlađi (sin) Demodokov. Spomenik nam svjedoči o tri generacije Grka i datira se u III/II. st. pr. Kr. Budući da ime oca Demodoka i sina Kleudama imaju različitu širinu između slova, pretpostavlja se da nisu klesana u isto vrijeme već da je ime sina dodano kasnije. Put vodi do arheološkog lokaliteta na položaju Maslinovik, gdje se nalaze ostaci grčke kule.


8. Lucijev put

Na području Vrbanja pronađen je nadgrobni spomenik Lucija Stacija Marcelina, datiran u vrijeme Rimskog Carstva, u II. st. Na spomeniku koji su mu podigli sin i supruga prikazan je Lucije kao lovac, ogrnut plaštom, s kopljem i nožem u rukama, a ispod njega su prikazani pas i jelen. Na rustičnom latinskom natpisu uklesano je: Bogovima Manima. Lucije Stacije Marcel preblagome ocu Luciju Staciju Marcelinu. Lelija Krizida vrijednom suprugu Luciju Staciju Marcelinu.
Lucijev put se nalazi na pravcu grčke podjele zemljišta Starogradskog polja, no popločan je u cijeloj dužini očuvanom kasnijom rimskom ili srednjovjekovnom kaldrmom. Polazi od crkvice Sv. Mihovila i prolazi uz crkvu Sv. Kuzme i Damjana

9. Glorijin put

Ovaj kratki put, koji ne prati izvornu grčku podjelu zemljišta Starogradskog polja, nazvan je po djevojčici Gloriji. Njena nadgrobna ploča pronađena u okolici Staroga Grada i datira se u doba Rimskog Carstva, u I. st. Na ploči je, ispod prikaza djevojčice i stiliziranog cvijeća, uklesan natpis: Bogovima Manima. Petogodišnju Gloriju pokopala je preblaga majka Ursula. Način na koji je natpis pisan, kao i spomenuta imena, daju zaključiti grčko porijeklo. Put prolazi uz kapelu Srca Isusovog.


10. Put Demetrija Farskog

Ovaj glavni pravac grčke podjele zemljišta Starogradskog polja nazvan je u čast Demetrija Farskog, najistaknutije povijesne osobe koja je potekla s ovih prostora. On je saveznik ilirske kraljice Teute, koja krajem III. st. pr. Kr. kontrolira veliki dio Jadranske obale, te osvaja i neke grčke gradove. Ilirsko gusarenje i ometanje trgovine nagna Rim, tada rastuću snagu na Sredozemlju, da 229. g. pr. Kr. prvi puta pošalje svoju flotu da pokori Ilirik. Budući da je Demetrije tada prešao na rimsku stranu, oni ga postave za vladara Ilirije. U deset godina vladanja Demetrije je obnovio ilirsku moć, pa se odmetnuo, prekršio sporazume sklopljene s Rimom te napadao gradove saveznike i gusario. To je dovelo do II. ilirskog rata 219. g. pr. Kr. u kojem su Rimljani slomili njegovu moć, pokorivši ga u velikoj bitci koja se odigrala u rodnom mu Farosu.


11. Put Matija Ivanića

Ovaj najljepši srednjovjekovni put, kojem se gotovo u cijeloj dužini očuvala kaldrma, nazvan je po Vrbanjaninu Matiju Ivaniću. On je bio vođa ustanka hvarskih pučana (1510.-1514.), događaja koji je odredio odnose među otočkim pukom i vlastelom kroz cijelo XVI. st. Ustanak je krvavo ugušen, što pokazuje dokument Mletačkog dužda i Vijeća desetorice kojim naređuju pogubljenje Matije Ivanića. Put vodi od sela Vrbanja do izvora vode na položaju Carevac i napola dijeli parcele grčke podjele zemljišta Starogradskog polja, koje se tada zove Campus Sancti Stephani odnosno Polje sv. Stjepana.

12. Put Farskog poslanstva

Glavna otočka cesta koja spaja Hvar i Jelsu, kada prolazi kroz Starogradsko polje, gotovo cijelom dužinom prati pravac grčke parcelacije polja. Ovaj njen dio nazvan je u čast poslanstva koje se krajem III. st. pr. Kr. zaputilo iz Fara na matični otok Paros u egejskom moru s kojeg su kolonisti došli gotovo dva stoljeća ranije. Na Farskoj psefizmi, kamenom spomeniku od kojeg su zasad pronađena dva ulomka, uklesan je natpis koji kao povijesni dokument svjedoči o događajima na ovom prostoru nakon bitke između Rimljana i vojske Demetrija Farskog. Athena Dionyso[..], [..]til Polykharmov i Antipatar Nikin poslani su u Paros da zatraže pomoć u obnovi grada, a nakon toga se šesteročlano poslanstvo iz Parosa uputilo u proročište u Delfe da pitaju savijet bogova.
Više od dvije tisuće godina kasnije, 2003. ponovo se iz Staroga Grada, nekadašnjeg Fara, brodom po starim rutama, uputilo novo peteročlano poslanstvo na otok Paros sa željom obnove starog prijateljstva. Nakon uspješne Farske ekspedicije, Parani su uzvratili posjet, a u Starogradskom polju uspješno raste nekoliko grčkih maslina s Parosa.


01.10.2017.

VOZNI RED AUTOBUSA

Vozne redove autobusa na otoku Hvaru za period od 01.11.2017. - 18.04.2018. možete provjeriti u nastavku.

23.08.2017.

NOVA INTERNET STRANICA TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA STAROGA GRADA

Obavještavamo vas da novu internet stranicu Turističke zajednice grada Staroga Grada možete pogledati na: www.stari-grad.eu

22.06.2017.

VOZNI RED BRODOVA I KATAMARANA

Vozni red brodova i katamarana na otok i sa otoka Hvara možete pogledati u nastavku.
Share |