Šetnja starogradskim kalama

Sve jedno koji ćete put odabrati i kojim kalama krenuti u šetnju Starim Gradom, svugdje ćete pronaći spokoj što ga može dati samo osjećaj prošlosti koji je još uvijek živ. Nisu to ruševine mrtve civilizacije, u tim kamenim kućama žive ljudi kao što su drugi živjeli stoljećima prije njih i kao što će živjeti nakon. Ako krenete od Ploče, trga koji se nalazi u samom dnu uvale, učinit ćete isto što i pjesnik Petar Hektorović kada je krenuo na svoje trodnevno putovanje s prigovaranjem na Brač i Šoltu. Kažu da je odatle krenuo zbog blizine svoje obiteljske kuće, koja se i danas nalazi na trgu sv. Stjepana, jer je Tvrdalj u ono vrijeme bio izvan grada. 
Iako ih je proročanstvo nagnalo na put, lako se može zamisliti oduševljenje umornih i očajnih Jonjana kada ću četvrte godine 98.Olimpijade prvi put ugledali starogradsku valu!! Od 385. g.pr.Kr. prošlo je poprilično godina, no isto jonsko oduševljenje može se vidjeti i danas, iako Stari Grad već odavno koloniziraju turisti, a starosjedioci se ne ponašaju kao Iliri.
Putujete li trajektom iz Splita za Stari Grad doći ćete u trajektnu luku smještenu izvan grada. Do grada vozi autobus, a pješice ima otprilike pola sata hoda. Ako niste opterećeni prtljagom, grad i njegovu okolicu treba otkrivati postupno, brzinom hodača. Kako se udaljavate od trajektnog pristaništa, sve više ćete uranjati u mirise aromatičnog bilja. Natopiti će vam odjeću i kosu, dok će zrikavci zaglušiti šum vaših koraka pa ćete na rivu, do prvih kuća doći posve nečujno.

Što znače sati u gradu starom 2400. godina??

Naravno, postoji i put kojim bi uvijek trebalo dolaziti ako želimo doživjeti grad. S motrišta malenog broda, s morske razine grad izgleda posve drugačije.
Kuće pod jutarnjim blještavilom prolaze pokraj nas titrave kao na impresionističkom platnu. Ako uplovite pod sunčevim zalaskom, zbog sjena, cijeli grad podsjetiti će vas na raskošnu scenografiju nepostojećeg ali zato ništa manje mogućeg jadranskog kazališta.
Na obali svaka kuća u prizemlju ima neku butigu, dućan a svaka butiga je širom otvorenih vrata. Iz brodića se kuće vide kao da su na pozornici. Gledaju se u visini njihovih temelja i mola, tako da trgovine prve upadaju u oči. Grad se raširio i na sjevernu stranu uvale iako ona nije tako živopisna kao središte života, starogradska riva.
Tamo sve pokrivaju borove krošnje. S kamene klupe na sjevernoj strani zaljeva može se vidjeti grad na drugoj strani uvale. Odmah upada u oči reprezentativna zgrada gradske uprave s satom na vrhu.

Ovo je jedan od rijetkih gradova gdje mjerenje vremena može imati poprilično ironičan prizvuk. Što u gradu koji postoji 2396 godina znači kada kažemo jedan sat ili dva?? A petanest minuta??

Prateći obalu doći ćete do ćitovnice i mauzoleja a malo dalje do vijkastog mlina, pa sve do Lanterne, malog svjetionika gdje se sastaju zaljubljeni. Tamo se nalazi i čuvena „stina od jubavi“, gdje su generacije starograđana prvi put osjetile slast poljubca. Kada se vratite natrag, kod Tvrdalja skrenite u gradsku dubinu kroz Srinjou kolu, doći ćete do trga sv.Stjepana.

Kuda poslije odlučite sami, bilo koji pravac da odaberete uroniti ćete u splet uličica koje žive u nekom svom
vremenu i tu se na trenutak možete izgubiti. Kada kažemo izgubiti, nemislimo pritom na onaj grozan osjećaj panike i napuštenosti nego na gubitak snalaženja u prostoru i vremenu do kojeg u tom uličnom spletu dolazi zbog posvemašnjeg zaborava što obuzima čovjeka.
Sve je posuto prahom vremena, tako da pjesnici i oni tankoćutni skloni sanjarenju nebi trebali, barem u početku, sami hodati starogradskim ulicama.
Koliko god sporo vukli noge rivom, brzo ćemo stići do njenog kraja, ako svakih nekoliko koraka malo ne zastanemo i ne popričamo s nekim. Zato riva i služi. Osim nona što sjede na šantelama i čakulaju, cijeli grad je ljeti ovdje. Zato treba upoznati što više ljudi, što neće biti teško, samo treba pokušati. Riva istovremeno ima i plemenitu ulogu korza, pa neće biti ničeg neobičnog ako iste ljude sretnete i po više puta.

Malo dalje rivom proći ćete onkraj palmi na Tvrdalju i doći do Ćitovnice. U njoj je danas gradska knjižnica, a ima i dvoranu za svečanosti. Izgrađena je 1894. godine, kao dioničko društvo. U prizemlju je gradska kavana. S tog mjesta na rivi započimlje čuveni Faros Maraton. Dalje štenjom dolazimo do mauzoleja poznatog arheologa i povjesničara don Šime Ljubića.

Vratimo li se natrag rivom i za nekoliko minuta opet smo na Tvrdalju. Tu je, u Petrovo vrijeme, bila mala uvala- mandrač. More je dopiralo do samog  praga Hektorovićevog doma. Kasnije je uvala nasuta i danas je tu trg.
Okrenuti prema natpisu „OMNIVM CONDITORI“ i suočeni s „Stvoriteljem svega“, zapitati ćemo se kuda dalje ?!

Desno od Tvrdalja je Binakinijeva ulica koja nas vodi do Muzeja Staroga Grada a s druge strane je crkva sv.Roka koju je dao sagraditi Petar Hektorović za svoje potrebe u vrijeme kada je zidao Tvrdalj. Crkva je posebna i prekrasna kao što su i sve druge crkve u Starom Gradu. Ako na minutu sjednete na skaline ispred crkve sv. Roka, zaštitnika grada, pogled će vas odvesti na najstariji tekst napisan latinicom.

Napuštajući Tvrdalj, ulicom Petra Scuterija ulazimo u Srinju kolu. To je najveća ulica u Starome Gradu. Sedamdesetih i osamdesetih godina XIX.st. u vremenu snažnog pomorskog uspona grada bila je puna obrtnika i trgovaca. Iako je Stari Grad prije svega bio mornarsko-kapetanski i težački grad u toj ulici nekada je bio obrtnički raj. Za današnje pojmove nevjerojatno je uska tako da nije jasno kako su uspjevale prolaziti procesije ili limena glazba za dana svetkovina. 1923. godine u toj ulici otkriven je i rimski mozaik.
Iz Srnje kole skrećemo u manju, kraću ulicu i odjednom smo opet na trgu sv.Stjepana. Zvonik je odjeljen od crkve pa je to jedna zanimljivost koja trgu daje posebnu arhitektonsku vrijednost.
Današnja crkva sv. Stjepana iz temelja je podignuta 1605. godine a zvonik 1753. godine. Iz trga se granaju ulice i možete odabrati smjer prema Šiberiji, pa prema Ploči, a možete i prema crkvici sv. Ivana ili pak natrag u Srinju kolu.
Svejedno koju ćemo izabrati, u svakoj ćemo pronači spokoj što ga može dati samo osjećaj prošlosti koja još uvijek živi.

Autor teksta: Zvonko Todorovski



29.06.2017.

VOZNI RED AUTOBUSA

Vozne redove autobusa na otoku Hvaru za period od 30.06. - 01.10.2017. možete provjeriti u nastavku.

22.06.2017.

VOZNI RED BRODOVA I KATAMARANA

Vozni red brodova i katamarana na otok i sa otoka Hvara možete pogledati u nastavku.

22.06.2017.

TAXI USLUGE

Kontakte TAXI koncesionara na području Staroga Grada možete doznati ovdje.
Share |